Ciklidi

Zoo Vili



Novosti
Vieja synspila dolazi iz Srednje Amerike. Živi na južnom djelu poluotoka Yucatan u Meksiku, sjevernom i središnjem području Belize, kao i u rijeci Usumacinta i njezinim pritocima u Meksiku i Gvatemali.
Opširnije...
Novosti
Astatotilapia latifasciata je znanstveno opisana 1929. godine od strane Regana kao Haplochromis latifasciatus. Kasnije je premještena u rod Astatotilapia.
Opširnije...
Novosti
Pogledajte postupak vađenja mladih izlegnutih ribica iz ženke Tropheus duboisi nakon 23 dana od dana oplodnje. Ribice su potpuno razvijene i spremne za samostalan život. Opširnije...


Ribe

 

Osmoregulacija
S obzirom na količinu soli u vodi, ribe se dijele na dvije skupine: stenohaline koje traže određenu količinu soli i eurihaline koje mogu obitavati u vodama s različitom koncentracijom soli. Slatkovodne ribe su gotovo sve stenohalidne.

U odnosu na tjelesne tekučine slatkovodne koštunjače žive u hipotoničkoj okolini. Prodiranje vode u životinju dešava se kroz škrge i kroz kožu, ali za neke eurihalne vrste ustanovljeno je da piju vodu iz okolnog medija. Pritjecanje vode je kompenzirano izlučivanjem bubrega. Urin slatkovodnih koštunjača je razrijeđen i slabije koncentracije od krvi. Dva mehanizma se suprostavljaju gubitku Na+ i Cl- i to: zavojite cjevčice bubrega reapsorbiraju soli iz škrga i apsorbiraju aktivno samo ione natrija i klora: aktivno odvajanje elektrolita iz bubrežnog fitrata vrši se djelomično bez osmotskog sudjelovanja vode, pa se na putu kroz cjevčice koncentracija filtrata smanjuje. Kroz mokraću se izlučuje 2,5% - 24,5% dušičnih produkata pa tako bubreg izbacuje dušik u obliku kreatina, kreatinina i mokraćne kiseline, a škrge u obliku uree i amonijaka. Škrge omogućavaju izlučivanje do oko 10% ukupne količine dušika odstranjenog iz tijela.

Osmoregulacija kod slatkovodnih riba Osmoregulacija kod morskih riba

Za razliku od slatkovodnih, morske koštunjače se nalaze u hipertoničnoj otopini. Umjesto da apsorbiraju vodu, one je izlučuju i to naročito pomoću škrga i kože. Zapravo do kompenzacije dolazi neprekidnim gutanjem morske vode koja prolazi kroz crijevne stijenke, gdje budu apsorbirani ioni natrija, klora, kalija, kalcija, i oko 20% bivalentnih iona Mg2+ i Ca2+, te tako oni dospijevaju u krv. Količina progutane vode iznosi između 2,7 i 266 ml/kg životinje u toku jednog sata, što je oko 0,3 – 1,5% tjelesne težine. U bubrežnim cjevčicama dolazi do reapsorpcije Na+, K+ i Cl-, a njihov suvišak odstranjuje se u manjoj mjeri pomoću bubrega, a u većoj pomoću škrga koje služe za ekskreciju i glavnih dušičnih produkata kao amonijaka, uree i trimetilaminoksida. Sulfati, te soli kalcija i magnezija zaostaju u crijevu, gdje dolaze u koncentrirano stanje i budu izbačeni s ekskrementima. Bubreg morskih koštunjača izlučuje pretežno magnezijev sulfat, te djelomično soli kalcija uz neke manje topive nusprodukte kao kreatin, kreatinin, mokraćnu kiselinu itd.



stranica |1| |2| |3|