Ciklidi

Zoo Vili



Novosti
Vieja synspila dolazi iz Srednje Amerike. Živi na južnom djelu poluotoka Yucatan u Meksiku, sjevernom i središnjem području Belize, kao i u rijeci Usumacinta i njezinim pritocima u Meksiku i Gvatemali.
Opširnije...
Novosti
Astatotilapia latifasciata je znanstveno opisana 1929. godine od strane Regana kao Haplochromis latifasciatus. Kasnije je premještena u rod Astatotilapia.
Opširnije...
Novosti
Pogledajte postupak vađenja mladih izlegnutih ribica iz ženke Tropheus duboisi nakon 23 dana od dana oplodnje. Ribice su potpuno razvijene i spremne za samostalan život. Opširnije...


Umjetna stijena II

 

Cilj ovoga projekta bio je izraditi stijenu koja će biti lagana, ali tvrda te koju neće trebati silikonom lijepiti za staklo. Naoko nemoguć zadatak, ali na kraju uspješno izvršen. Ovaj puta smo se odlučili za stirodur, materijal sličan stiroporu ali mnogo lakši za obradu jer se ne sastoji od granula već je puno kompaktniji i time jednostavniji za obradu. Kupljeno je više ploča debljine 4 i 3 cm. Budući se radi o velikom akvariju, odlučili smo se da osim zadnje stranice, stijena prekriva i obje bočne stranice. Prva nakana je bila da se stijena napravi od dva dijela. Prvi dio sastojao bi se od glavne duge zadnje stranice i manje bočne gdje bi u kutu bio ostavljen prostor za filter. Drugi dio bi bila samo duža bočna stranica.. Lijepa zamisao koja se kasnije morala malo modificirati. Naime, u već poodmakloj fazi, kada je akvarij bio na mjestu i napunjen vodom, sjetili smo se da duža stranica ne može ući u akvarij jer je sa jedne strane bio zid, sa druge kuhinja, a sa gornje se nalazilo pojačanje akvarija. Zbog toga smo morali dugu stranicu razdvojiti na dva dijela, pa se na kraju cijela stijena sastoji od tri dijela: bočna stranica, duga zadnja stranica i kraća zadnja stranica koja produžuje na kraću bočnu stranicu.

Nakon što smo odrezali stirodur po mjeri, ploče smo zalijepili silikonom da se dobije željena debljina. Potom smo pristupili njegovoj obradi pomoću skalpela. Pokušali smo imitirati odljev kakve velike stijene sa više dubokih usjeka i procjepa. Pri dnu su ostavljena 4 mjesta na stijeni za kasniju izradu rupa u njoj. Nakon prve faze, kada smo bili relativno zadovoljni sa izgledom, krenuli smo sa drugom fazom, nanošenjem epoxy-a).  

Umjetna stijena

Epoxy je prilično skup, ali smo pronašli prilično povoljnog proizvođača, pa mu stoga dajemo besplatnu reklamu – Poliester univezal. Nanesen je tanak sloj epoxy-a preko cijele prednje površine stijene i pušten par dana da se osuši. Prije premazivanja stijene, u epoxy smo dodali malu količinu crnog pigmenta i sve dobro pomiješali. To smo učinili zato da si olakšamo buduće nanošenje pijeska, jer je epoxy sam po sebi proziran. Stoga je nanošenje pijeska na svijetlu podlogu prilično delikatno, odnosno moguće je da ostanu male površine na koje ne dospije epoxy. Tada to estetski izgleda prilično loše. Ukoliko je podloga tamna, sitne greške se puno teže uočavaju.

Umjetna stijena

Nakon toga je nanesen drugi malo deblji sloj epoxy-a na koji je odmah bacan prethodno prokuhan i dobro osušen pijesak. Prije nanošenja na stijenu, pijesak je potrebno dobro očistiti kako bi se uklonile sve nečistoće koje se u njemu nalaze. Ovdje je došlo do prvoga većeg problema koji je ostao neriješen. Epoxy se slijevao u prethodno izrezbarene usjeke i smanjivao im dubinu. Nakon par dana sušenja, bilo je potrebno na pojedinim mjestima ponoviti cijeli postupak kako bi se pijesak ravnomjerno uhvatio po cijeloj stijeni. Za ovako veliku stijenu, poželjno je da prilikom stavljanja pijeska budu dvije osobe. Jedna kistom premazuje stijenu, dok druga posipa pijesak.

Umjetna stijena

Zatim smo krenuli sa odstranjivanjem stirodura sa unutarnje strane. Odlučili smo se da će najlakše, najbrže i najjednostavnije biti da po stiroduru polijevamo aceton. Postupak je bio prilično brz i jednostavan, jedino treba paziti na količinu acetona, da se ne prolije previše jer može oštetiti prednju stranu stijene. Nanošenjem acetona dolazi do kemijske reakcije na stiroduru i većina stirodura jednostavno nestane, a ostanu samo manje nakupine, koje je lagano odstraniti. Kada je stirodur otklonjen, zadnju stranicu smo učvrstili sa finim staklenim platnom kojeg smo također premazivali epoxy-em. Stakleno platno smo odrezali na malene komade, jer je tako puno lakše sa njime baratati. Kako je stijena neravna i puna grba, nemoguće ju je obuhvatiti jednim velikim platnom, pa je stoga upotrebljeno mnogo malenih. Bilo je potrebno par dana da se epoxy opet dobro osuši, a onda smo odrezali višak staklenog platna i zagladili oštre rubove.

Umjetna stijena

Tada smo zadnju stranicu pošpricali sa crnim akrilnim sprejem. Naime stijena je bila prilično tanka, a kako je epoxy proziran i stijena je bila prilično prozirna. Nakon što je posprejana dobila je željenu tamnu pozadinu.Rupe u stijeni su predstavljale problem. Nismo željeli da ribe mogu ući kroz rupu i iza cijele stijene.

Umjetna stijena

Stoga smo od staklenog platna napravili koridor koji je međusobno spajao rupe, omogućujući ribama da prolaze iz jedne u drugu rupu. Na lijevome kutu je stijena zaobljena kako bi se dobio prostor za filter. Pri dnu su napravljeni tanki dugački prorezi koji dopuštaju ulaz vode, ali ne i riba, a na vrhu mala rupa za vraćanje vode. Tako smo dobili dodatan filter, sakriven od pogleda a vrlo funkcionalan, jeftin i jednostavan za održavanje. Sa lijeve strane je u kutu ostavljena rupa potrebna za usis vode Eheim vanjskog filtera, a pri vrhu su izbušene malene rupice kroz koje se vraća voda iz istog filtera. Tako stijena omogućava upotrebu dva filtera koji su potpuno sakriveni iza nje. Nakon što je stijena bila gotova, pustili smo ju još par dana da se dobro osuši, i onda temeljito otuširali.

Umjetna stijena

Tada je došao i taj dugo očekivani trenutak, instaliranje stijene u akvarij. I gle čuda, stijena je mirno potonula na dno. Glavni cilj je ispunjen, napravljena je stijena koju nije potrebno lijepiti za stranicu akvarija, ni dodatno učvršćivati. Nakon što je par mjeseci u upotrebi pokazala se kao izvrsna. Što je najvažnije ribe su je prihvatile, prolaze kroz rupe i igraju se oko nje. Po njoj su se počele hvatati alge, tako da još više dobiva na svojoj uvjerljivosti.

Umjetna stijena

Kako stijena nije zalijepljena, postoje i mali sićušni prolazi koji omogućavaju mladim ribama da prolaze kroz njih i pronađu utočište. Kada bi opet radili ovakvu stijenu jedino što bi promijenili je dubina procjepa. Zbog taloženja nestvrdnutog epoxy-a smanjile su se izrezbarene konture. Dakle, stijenu bi trebalo u početku raditi sa dubljim procjepima tj što više reljefniju, ali i ovako mislimo da služi svojoj svrsi. Ukoliko imate dosta volje i višak slobodnog vremena, predlažemo vam da probate sa sličnim projektom.

Za izradu stijene 195x40 cm i bočnih stranica od po 60cm i 40 cm. upotrijebili smo:
stirodur – ploče debljine 3 i 4 cm.
epoxy – cca 4 kg
pijesak – cca 5 kg
stakleno platno – 2 m2
crni akrilni sprej
silikon
brusilica
aceton – 1 lit.
skalpel, kistovi, rukavice
slobodno vrijeme – bolje ne računati