Ciklidi

Zoo Vili



Novosti
Vieja synspila dolazi iz Srednje Amerike. Živi na južnom djelu poluotoka Yucatan u Meksiku, sjevernom i središnjem području Belize, kao i u rijeci Usumacinta i njezinim pritocima u Meksiku i Gvatemali.
Opširnije...
Novosti
Astatotilapia latifasciata je znanstveno opisana 1929. godine od strane Regana kao Haplochromis latifasciatus. Kasnije je premještena u rod Astatotilapia.
Opširnije...
Novosti
Pogledajte postupak vađenja mladih izlegnutih ribica iz ženke Tropheus duboisi nakon 23 dana od dana oplodnje. Ribice su potpuno razvijene i spremne za samostalan život. Opširnije...


Filtracija

 

Ribe proizvode urin i izmet koji zajedno sa ostacima trulih biljaka sadrže amonijak - otrov za ribe. U prirodi to ne predstavlja neki veliki problem jer amonijak ili ode niz rijeku ili bude razgrađen. U akvariju je amonijak veliki problem. Na sreću postoje bakterije koje koriste amonijak i pretvaraju ga u manje otrovne supstance (nitrite i nitrate). Najefikasniji način uklanjanja nitrata je izmjena vode, ali da ne bi konstantno morali mijenjati vodu ljudi su napravili filter.

Vata sintetička spužva Keramički cilindri
Vata - sintetička vlakna pogodna za filtracij najmanjih čestica nečistoće, pogodne površine za kolonizaciju bakterija.
Spužva - sintetička spužva koja će zadržati veče ili manje čestice nečistoće, isperite ju u mlakoj vodi, približne temp. vode u akvariju.
Keramički cilindri - porozne strukture, idealan kao početni sloj u filteru koji će zadržati najkrupniju mahaničku nečistoču.
Zeolit Vulkansko kamenje Aktivni ugljen
Zeolit - vulkanskog porijekla, izuzetno porozna struktura idealna za otklanjanje fosfata, teških metala i amonijaka.
Vulkansko kamenje - prirodni granulati lave porozne strukture, optimalan za razvoj bakterija i biološku filtraciju.
Aktivni ugljen - visoke moći apsorbcije i čišćenja vode, pogodan nakon tretmana akvarija sa raznim ljekovima.

 

Filtracija se dijeli na tri dijela: mehaničku, kemijsku i biološku.

Mehanička filtracija
Pod njom se podrazumjeva održavanje akvarija čistim. Koristi se spužva i vata. Ali ona direktno ne uklanja amonijak, bakterije ili alge. Također niti razni objekti koji završe na dnu akvarija (otpali list) neće biti odstranjeni mehaničkom filtracijom. Za to vam je potreban poseban ručni čistač kojim ćete usisati sve ostatke koji će se naći u podlozi akvarija. Problem koji se javlja kod mehaničke filtracije je što dolazi do začepljenja medija. Zbog toga treba na početak filtera staviti medij sa većom propusnošću a na kraj sa manjom. Tako ćete odgoditi, ali ne i spriječiti začepljenje filtera. Ne preostaje vam ništa drugo nego kada primjetite da filter ne radi punom snagom, promijenite medij.

Kemijska filtracija
Služi za uklanjanje otopljenih organskih i drugih neželjenih tvari. Pri tome se najčešće koristi aktivni ugljen. Ugljen je izrazito porozan te svako zrnce ima veliku površinu. Otopljene organske tvari se apsorpcijom vežu za ugljen. Na prvi pogled čini se sve idealno. Ali ugljen uklanja sve supstance i dobre i loše. Također uklanja vitamine, lijekove i druge elemente npr. željezo. Zbog toga ga mnogi akvaristi upotrebljavaju samo nakon što se ribe razbole. Kada je lijek izliječio ribe, stavi se ugljen da ukloni uzročnike bolesti kako se ona ne bi ponovila, te da ukloni i sam lijek. Prije upotrebe potrebno je ugljen isprati u čistoj vodi te ga staviti u filter tako da pokrije cjelokupnu površinu filtera da voda mora proticati kroz njega.

Biološka filtracija
Najvažniji oblik filtracije. Potreban je medij sa što većom površinom na koju će se naseliti bakterije kao što su keramički prstenovi. Biološka filtracija odstranjuje amonijak i nitrite iz vode. Oni su najčešći uzrok smrti riba u akvariju. Oko 60% amonijaka se izlučuje iz ribe direktno kroz škrge. Ostatak je produkt ribljeg izmeta i mokraće, nepojedena hrana i dr. Nitrit je štetan produkt bakterija koje koriste amonijak kao hranu.

Zbog toga se koristi biološka filtracija. Jedna vrsta bakterija (Nitrosomonas spp.) pretvara amonijak u nitrite. Te bakterije se nalaze u akvarijskoj podlozi, na staklu i na biljkama. Druga vrsta bakterija (Nitrobacter spp.) pretvara nitrite u manje štetne nitrate.

Premda svi akvariji imaju određenu količinu prirodne biološke filtracija, ona je premala. Zbog toga koristimo biološke filtere. Količina amonijaka mora doseći kritičnu razinu da bi se razvila bakterija nitrosomonas spp koja razgrađuje amonijak u nitrite.

Nitrosomonas bakterija proizvodi nitrite dok ne dosegnu otrovnu razinu. Nitriti će uzrokovati stres kod riba, otežavajući im mogućnost korištenja kisika. Kada se stvori toliko velika količina nitrita, počinje se razvijati druga vrsta bakterija nitrobacter.spp. koji će pretvoriti molekule nitrita u nitrat. Nitrat je relativno bezopasan za ribe, koriste ga biljke kao hranjivu tvar, a višak će se ukloniti redovnom izmjenom djela vode. Briga za biološkim filterom je u stvari isto kao i briga za ribe. Bakterije žive na isti način kao i ribe. Potrebna im je voda, toplina, kisik, stabilan pH i hrana. One ne preferiraju svjetlo, tako da ih ima mnogo više u tamnijim dijelovima akvarija.

Opasnosti za biološki filter:

  • klorirana voda, ubit će bakterije - ne čistite filter vodom iz pipe, koristite akvarijsku vodu. filter ne treba biti kristalno čist jer ćete uništiti sve bakterije.
  • nagle promjene temperature - izazivaju stres kao i kod riba
  • nagla promjena pH
  • prekomjerno čišćenje - nikad ne čistite akvarij odjednom, jer će doći do masovnog gubitka bakterija.
  • davanje prevelike količine hrane - povečava se količina amonijaka, i spriječava kisik da dopre do bakterija.
  • prebukiranje akvarija ribama - prevelika količina riba će onemogučiti bakterijama razgradnju amonijaka i nitrita.
  • lijekovi-ubijaju bakterije, najbolje je izdvojiti ribu u poseban akvarij i tamo je izliječiti.